Susret sa užitkom civilizacije: U poseti Muzeju čokolade u Beogradu

/ / Blog, I-IV, Kombinovani, Nacionalni, Učionica bez zidova, V-VIII / 17.04.2021

Slatki susret sa istorijom: U poseti Muzeju čokolade u Beogradu

Učenici 4. razreda posetili jednu od najslađih atrakcija Beograda

Savremeni osnovci pošli su na jedinstveno putovanje kroz neobičnu istoriju i kulturu čokolade. Oni su posetili nesvakidašnji Muzej čokolade na Dorćolu, koji obiluje edukativnim sadržajima, čokoladnim specijalitetima i tajnim receptima.

U prvoj prostoriji u koju su ušli susreli su se sa drevnim civilizacijama za koje je kakao bio važan deo života. Ova biljka, kako su saznali mališani, bila je od suštinskog značaja za opstanak drevnih Maja i Asteka i upravo je prostor Srednje Amerike njena prapostojbina.

Pre više od 1500. godina p. n. e. pripadnici drevnih civilizacija ne samo da su konzumirali kakao na razne načine – sa vodom, medom, mlekom i čilijem – nego su i svoja božanstva povezivali sa ovom biljkom, smatrajući da kakaovo zrnce stvara i čoveka. A glava majanskog božanstva Srca sunca bila je okačena na granama drveta kakaoa. Kakao su koristili svi članovi plemena, posebno kada je reč o ritualima, a pleme Inka usavršilo je metode čuvanja ove namirnice, otkrili su nam kustosi muzeja.

Na veliko iznenađenje svih, deca su imala priliku da iz glave majanskog božanstva dobiju sopstveno proročanstvo – poruku dana – čime su (možda) osetili i drevnu energiju.

KADA JE STIGAO U EVROPU – KAKAO JE POSTAO DVORSKA POSLASTICA

Naredna muzejska soba donela je nova saznanja za učenike. Kakao je u Evropu došao sa brodovima Kristofera Kolumba i španska kraljevska porodica je odmah zavolela „zrno iz Novog sveta”. Pretpostavka da bi gorak napitak pomešan sa šećerom mogao da ima fin ukus bila je tačna. Mešali su ga i sa orahom, karanfilićem, biberom i cimetom.

Tajna pravljenja recepata širila se ka Belgiji i Engleskoj i ove zemlje će početi da baštine originalne domaće ideje. Belgijska čokolada i danas se smatra najvećim užitkom, a iskazivanje ljubavi u Evropi sedamnaestog veka često je uključivalo i čokoladni poklon. Posebno je bila značajna „austrijska škola”, koja je iznedrila verovatno najpoznatiji čokoladni kolač svih vremena – saher. Ovaj kolač, koji se smatra i klasičnom bečkom tortom, je remek-delo sačinjeno od čokolade, džema od kajsija i šlaga.

MUZEJ KRIJE TAJNE O NAJBOLJOJ ČOKOLADI U JUGOSLAVIJI

Još jedna edukativna priča – bila je ona o čuvenoj jugoslovenskoj čokoladi „Olgi”. Nju je „izumeo” Konstantin Šonda, koji je 1902. godine otvorio prvu proizvodnju čokolade, kakaoa, leda i keksa u Beogradu. S vremenom je iz male radionice „Šonda” u Dubrovačkoj ulici nastala velika fabrika, a Dorćol je postao simbol domaće čokolade.

Četvrtaci su, zajedno sa svojom učiteljicom Mirjanom Ilić, slušali i priču o kompaniji „La Cigogne” („Roda”), gde se pravila čokolada koja je preteča današnje čokolade „menaž”. Od 1938. godine pa do danas ova ista čokolada je sinonim za dezert koji se povezuje sa slatkim trenucima detinjstva (budući da se bez njega ne može napraviti čokoladna glazura na torti).

Saznali su ko je gospodin Franja Vaja. To je čovek koji je kombinovanjem delova kakao i čokoladnog preliva, a uz dodatak sastojka azijskih algi po imenu agar-agar, napravio jedan od naših omiljenih penastih slatkiša: čoko-bananu. A jedna od neobičnih priča bila je i o čuvenoj fabrici keksa i čokolade „Soko Štark”.

Ova avantura je bila, prema utiscima mališana, jednako poučna i slatka. Nakon što su proučili najstarije eksponate – razne mašine pomoću kojih se vekovima mleo kakao – mališani su dobili mogućnost da, na kraju ture, i sami naprave čokolade za svoju ličnu kolekciju, poklanjanje i, naravno, instant uživanje. Bilo je veoma ukusno i zanimljivo. Pa i više od toga!

Najzad, mališani su se fotografisali u muzejskom „Fashion Roomu”. To je posebna prostorija u kojoj se nalaze zanimljivi čokoladni „objekti” uz koje se može napraviti jedinstvena grupna fotografija ili selfi. Uživali su u istorijskoj šetnji kroz sobe muzeja, koje su dekorisane tako da oslikaju duh i kulturu perioda i mesta kroz koje se kretao kakao.

Sve to, praćeno interaktivnim eksponatima, doprinelo je novom i jedinstvenom ugođaju u čokoladi. Zato će im ovaj muzej dugo ostati u pamćenju i postati mesto kojem će se, verovatno, uvek vraćati!