Učenici Savremene: „Pandemija nas je zbližila, a povratak u školu smo jedva dočekali”

/ / Blog, I-IV, Kombinovani, Nacionalni, V-VIII, Životne veštine / 30.11.2020

Učenici Savremene: „Pandemija nas je zbližila, a povratak u školu smo jedva dočekali”

Razgovori sa šestacima o njihovim doživljajima tokom pandemije

Pandemija koronavirusa unela je različite promene u živote učenika. Kako bismo saznali na koje načine su učenici Savremene osnovne škole reagovali na promene u školskom i porodičnom životu, sprovedena je fokus grupa sa učenicima šestog razreda.

Fokus grupu je sproveo psiholog škole Katarina Mladenović, zajedno sa studentkinjama Filozofskog fakulteta u Beogradu. Učenici su iskazali lične utiske i doživljaje u vezi sa pandemijom, organizacijom škole, nastavom na daljinu… Dali su svoje predloge kako se neke stvari mogu unaprediti.

Uz pomoć roditelja, nastavnika i vršnjaka učenici su pobedili prvobitne strahove

Osim vršnjka i nastavnika, pomoć i podrška su naravno najviše dolazile od roditelja. Nastavnici su im, kako kažu učenici, u tom periodu bili kao roditelji, ali pre svega psiholozi, i pomagali im da se nose sa svojim strahovima i brigama u vezi sa školom. Pojedini učenici priznaju da su u početku bili jako uplašeni, ali da se s vremenom taj strah umanjio zahvaljujući razgovorima sa starijima. 

Ono što je posebno značilo učenicima – više od časova dopunske nastave – jeste to što su sa odeljenjskim starešinama i pojedinim nastavnicima mogli da razgovaraju o trenutnoj situaciji u zemlji, o virusu, načinima zaštite i brige o sebi. Jedan od učenika je prokomentarisao kako mu je najviše značilo što je sa nekim pričao o tome i da se nakon takvih časova i razgovora osećao mnogo bolje. 

Učenice Lena i Sara navele su kako je njih epidemija zbližila, jer su tada i po dva, tri sata ostajale na „GoogleMeetu” posle časova i samo ćaskale, razgovarale o različitim stvarima i bile podrška jedna drugoj.

Utisak većine učenika je da su se, kada je pandemija počela, naglo udaljili od vršnjaka, jer nisu mogli direktno da budu u kontaktu i zaboravili su pojedine stvari o svojim prijateljima. Zatim im je uživo sastanak sa njima, kasnije, delovao jako čudno. Za vreme epidemije parkovi su bili prazni i bilo je malo druženja. Kontakte su uglavnom održavali putem društvenih mreža ili igranjem onlajn-igrica.

Rad od kuće je bio dobro organizovan, ali povratak u škole je bolji

Učenici su bili zadovoljni organizacijom onlajn-nastave putem Distance Learning platforme Savremene osnovne škole i „GoogleMeeta”, iako ističu da im je nedostajala interakcija sa nastavnicima, aktivnije učešće na časovima, druženje sa drugarima i mogućnost da nastavnika u svakom trenutku pitaju ukoliko im nešto nije jasno ili da dobiju dodatna objašnjenja. Zbog toga im je značilo redovno održavanje dopunske nastave. Čak su se i neki učenici organizovali i jedni drugima držali dopunske časove. 

Povratak u škole svi su jedva čekali. Ipak, bilo je i izazova sa kojima su se tada suočavali – većina je istakla da im je u početku bilo jako teško da nose maske, ali da su se sada navikli. Kao neke od problema sa kojima su se susreli nakon povratka u škole učenici su naveli i to što su časovi bili skraćeni. Tako su im zanimljivi časovi prekratko trajali, a nekada nisu imali dovoljno vremena da na njima urade sve, pa su morali više da rade kod kuće. 

U rešavanju ovih izazova učenici se angažuju zajedno sa roditeljima, odeljenjskim starešinom i predmetnim nastavnicima. Imajući u vidu informacije koje je dobila od učenika o njihovim doživljajima i iskustvu u vezi sa nastavom na daljinu, kao i njihove predloge za njeno bolje funkcionisanje, Savremena osnovna škola ulazi mnogo spremnija u novi ciklus onlajn-nastave. 

Dodatak savremenoj organizaciji nastave su radionice u skladu sa Kembridž pristupom

Bitan aspekt LINK strategije obrazovanja jesu radionice i savetodavni rad. Radioničarski pristup podrazumeva obradu različitih tema kao što su: društvene vrednosti, etičnost, solidarnost, uzajamna podrška, prihvatanje različitosti i sl. Kroz razne strategije opuštanja i koncentracije, o kojima uče na „mindfulness” radionicama, učenici usvajaju znanja o tome kako da se oslobode stresa, da preispitaju odluke i kontrolišu svoja osećanja.

Poput novih standarda u procesu učenja koje je postavio Univerzitet u Kembridžu, i LINK-ov model podrazumeva socijalno-emotivno učenje i podršku učenicima kroz razne radionice, grupne sastanke i razgovore „jedan na jedan”. To se posebno odnosi na emocionalno blagostanje, prevazilaženje trauma i navikavanje na nove rutine učenja, druženja i ophođenja u školi uopšte. Fokus grupa koja je sprovedena među učenicima šestog razreda je upravo primer rada po novim, neophodnim standardima. A činjenica da su učenici uspeli da kod sebe pronađu dosta pozitivnih vrednosti, kao što su zbližavanje i kapacitet da se problemi prevaziđu, zaista ohrabruje.